Ivan Žitnik
Preventiva:
Kao preventivu u odžavanju zdravlja ptica koristimo ESB3-30% koji se prema uputstvu daje 1g na 1 litru vode. Dobro ga je otopiti u čaši mlake vode (nikako tople ili vruće!). U tu svrhu daje se pet dana i to u slijedećim razdobljima:
1. prije sezone parenja,
2. u osamostaljivanju, tj. odvajanju mladunaca od roditelja,
3. neposredno prije promjene perja,
4. poslije izložbi.
Neki uzgajatelji kao preventivu daju veću dozu preparata: 1,2 g na 1 litru vode. Drugi pak daju ovaj preparat svaki mjesec dana tijekom cijele godine. Ova učestalost preventivnog djelovanja osobito je prisutna kod nekih uzgajatelja sibirskih češljugara (Carduelis carduelis major) jer su oni poznati po osjetljivosti na crijevne bakterije. Takav pristup preventivno djelovanju jest dvojben. Svaki lijek pa tako i ESB3-30% uz pozitivno djelovanje ima i negativa učinak. Osim na štetne bakterije u probavno traktu djeluje negativno na korisnu crijevnu floru koja ima značajan učinak na stvaranje imuniteta. To znači da umanjujemo imunitet i dolazimo u situaciju da više ne možemo uzgajati ptice bez sve češće uporabe medikamenata. To je taj začarani krug koji postaje uopće prisutan u uzgoju.
Poslije uporabe lijeka obavezno treba naći načina da oporavimo crijevnu floru koja je svakako oštećena. U tu svrhu koristimo preparate kao što je Bio-Digest i Probi-Zyme ili pak probiotike za ljudsku uporabu.
Ne može se negirati da i oni uzgajatelji koji koriste veće doze ESB3-30% također imaju uspjeha u uzgoju češljugara, samo je pitanje koliko su njihove ptice sposobne za daljnju reprodukciju.
Liječenje:
Liječenje ptica je najbolje provoditi nakon analize stolice, brisa grla i kloake oboljele ptice što se vrlo uspješno provodi na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, Zavodu za bolesti peradi. Točna dijagnoza je garancija uspjeha kojem svakako bitno pridonosi opažanje bolesti na vrijeme i rani početak liječenja. Nažalost znamo da se ovaj prije opisani postupak u praksi ne provodi često već ptice liječimo nasumce.
Ako liječimo pomoću ESB3-30%, propisana doza je 1,2 g na 1 litru vode tijekom 7 dana. Često se koriste veće doze od propisane o čemu opet možemo raspravljati. Poslije svakog tretmana ESB3-30% svakako treba dati neki multivitaminski preparat. Vitamini djeluju pozitivno na oporavak oštećene crijevne flore uz već prije navedene preparate.
Važno je naglasiti kako preventivno možemo djelovati održavanjem čistoće pribora, kaveza i prostora u kojem borave ptice. Stoga na kraju naročito ističem onu poznatu: 'Čistoće je pola zdravlja!'.
Napomena: Umjesto ESB3-30% ista firma (NOVARTIS, Basel, Švicarska) sada proizvodi preparat 'COSUMIX+120'
(aktivne tvari:
- Sulfaclorpyridazin - Na
- Trimethoprim)
Zaključak:
Za kraj možemo zaključiti kako do uspjeha u uzgoju nije jednostavno doći. Potrebne su kvalitetne ptice, vrijedne uzgojne životinje koje moraju biti tijekom cijele godine održavane u top-kondiciji. Samo takve ptice mogu dati dobre, kvalitetne i vitalne mladunce. Da bi se to postiglo potrebno je znanje, iskustvo, kvalitetna hrana, entuzijazam, malo sreće i puno ljubavi i truda.
Uzgoj u letarci dopušta zanimljiv uvid u ponašanje i život ove ptičje vrste. Češljugar je drag i nadasve lijep ljubimac, koji još k tome raspolaže ugodnim, živahnim i vedrim pjevom.
Klaus Speicher
Svoju popularnost među njemačkim uzgajateljima između ostalog češljugar zahvaljuje i bojama crno-crveno-žutoj koje su ujedno i boje Njemačke zastave. Njegovo latinsko ime Carduelis carduelis daje cijeloj podvrsti zebovki ime Carduelinae.
Češljugar je ornitolozima zanimljiv i jedinstven jer je on moderna vrsta, točnije rečeno evolucijski predstavlja mlađu vrstu ptica. Među svim domaćim 'šumskim pticama' (divljim pticama) je najšarenija. Blista u mnogim bojama. Samo kod njega - i to jedinstveno - su oznake strogo ograničene i crvena lipokromska maska je jasno ocrtana kao i žute lipokromske oznake na krilima. Donja strana tijela je rasvijetljena. Carduelis carduelis major ima još izraženija ova obilježja.
Češljugar kao uostalom i mnoge zebovke u prvim danima života svojih mladunaca gutaju njihovu stolicu. To je svakako nešto više od higijene gnijezda. Poznati biolog sa Sveučilišta U Achenu E Glück je pažljivo istražio ovu pojavu. Stolica mladunaca je obavijena otpornom sluzi zbog čega bi je roditelji mogli naposlijetku odnijeti daleko od gnijezda. Ali zašto to ne čine u najranijoj mladosti svojih potomaka? Stolica mladih čučavaca jest prehrambeno previše vrijedna da bi je roditelji samo tako razbacivali. U prvim danima nakon izlijeganja probavni trakt još nije dovoljno učinkovit. Zbog toga stolica mladunaca sadrži još puno hranjivih tvari koje mogu biti ponovo iskorištene. Na ovu činjenicu ukazuje ahenski biolog nakon temeljitog istraživanja.
Kada se izvale mladi češljugari ženka još nekoliko dana ostaje sjediti na gnijezdu kako bi grijala mladunce dok malo ne ojačaju. Za to će vrijeme mužjak hraniti ženku. Dvadeset do četrdeset puta dnevno on hrani ženku i iz volje joj daje sjeme maslačka, strička, različka i drugih korova koje pobire na livadama u okolici. Ženka tako dobivenu hranu dijeli mladuncima u manjim porcijama. Istražujući tu pojavu istaknuti biolog brao je biljke u mliječnoj zriobi i njima hranio češljugare u ispitnoj skupini. Odraslim pticama ova je hrana lako probavljiva i oni koriste 91% energije sadržane u sjemenkama. U njihovoj stolici stoga ostaje samo još malo hranjivih tvari tj. oko 16 kJ po gramu suhe tvari. Naprotiv stolica mladih češljugara u prva četiri dana starosti sadrži više od trideset ponekad čak i više od pedeset kJ po gramu. Skoro svu ovu stolicu, još bogatu hranjivim tvarima, roditelji će marljivo progutati. Takvom reciklažom mladunci će naročito dobro probaviti neiskorištene tvari. (Ovdje to nije navedeno ali ja smatram da postoji još jedan razlog zašto je potrebna opisana reciklaža. Vraćanjem stolice u probavni trakt mladunaca obogaćuje se crijevna flora koja pak pospješuje probavu - op. prev.).
Tjedan dana kasnije mladunci probavljaju hranu skoro jednako djelotvorno kao i njihovi roditelji. Revnost kojom roditelji gutaju stolicu mladunaca prestaje odjednom. Mladunci sada odlažu stolicu na rub gnijezda. Ovo saznaje temeljeno na dokazima potvrđeno eksperimentom očigledno, uz sve navedeno, još k tome optimalno štedi rad roditelja.
Der Vogelfreund, svibanj 1999.